Foto: iz otvorenih izvora
Iako se mlađe generacije često kritizira da su pretjerano ovisne o pomoći svojih starijih, biti previše neovisan može biti još gore.
Izvor:
Generacija ljudi koja je odrastala bez stalnog nadzora odraslih i bila prisiljena učiti samostalnosti u ranoj dobi suočena je sa suptilnim psihološkim posljedicama u odrasloj dobi – posebice s poteškoćama u prihvaćanju pomoći i izgradnji bliskih odnosa. To stoji u publikaciji Experteditor, u kojoj autor, kanadski umirovljenik Farley Ledgerwood, promišlja o iskustvu takozvane “djece s ključem oko vrata” i njegovom utjecaju na kasniji život.
Autor opisuje vlastito djetinjstvo, kada je večera često značila nešto što dijete može samo pronaći u hladnjaku, jer su roditelji radili više poslova i nisu imali vremena brinuti se za njega. Nije se radilo o klasičnom nemaru, rekao je, već o pitanju preživljavanja. Istovremeno, u takvim se uvjetima stvorila navika da se ne računa na druge i da se svi problemi rješavaju sami.
U tekstu se napominje da se ovakav obrazac ponašanja prenosi na sljedeće generacije. Farley daje primjer svoje odrasle kćeri koja se i u kriznoj situaciji pokušava sama izboriti bez traženja pomoći. To, kaže, pokazuje duboko ukorijenjen stav: “Ako vam nešto treba, morate se za to pobrinuti sami.”
Stručnjaci potvrđuju da pretjerana neovisnost može imati i lošu stranu.
“Vrlo neovisne odrasle osobe mogu imati poteškoća s intimnošću i emocionalnom regulacijom”, kaže psiholog Sam Goldstein.
Osim toga, autor skreće pozornost na fenomen tzv. “hiper-neovisnosti” koji se često razvija kod djece koja su prisiljena preuzeti odgovornosti odraslih. Kao rezultat toga, takva djeca rano sazrijevaju, ali gube sposobnost da budu ranjiva.
Autor ističe da ovaj “emocionalni operativni sustav” učinkovito funkcionira u uvjetima nedostatka resursa, ali u odrasloj dobi može se pretvoriti u barijeru. Čovjek se navikne ne samo ne tražiti pomoć, već je i odbijati, čak i kada je dostupna. To stvara osjećaj izoliranosti, unatoč vanjskom uspjehu.
Kao rezultat toga, autor dolazi do zaključka da generacija koja je navikla “sama raditi” mora preispitati ovaj pristup.
“Vaš emocionalni operativni sustav dobro vas je služio desetljećima. Štitio vas je, održavao vas, pomogao vam da preživite. Ali vi više ne samo preživljavate. Vi živite. A živjeti, istinski živjeti, znači pustiti ljude u svoju sferu života. To znači biti dovoljno hrabar da nešto trebate, želite nešto, prihvatite nešto od drugih bez da sebi naplatite”, sažima autor.
Stranica nije sigurna! Svi vaši podaci su ugroženi: lozinke, povijest preglednika, osobne fotografije, bankovne kartice i druge osobne podatke koristit će napadači.
