Najsretniji su oni koji vjeruju da razina sreće ovisi o vlastitom raspoloženju.
Čovjek može utjecati na vlastiti osjećaj sreće / foto pixabay.com
Što možete učiniti da postanete sretniji? Ako ste poput većine ljudi, vjerojatno vam se sviđa ideja o povećanju vlastite sreće. Ali evo drugog pitanja: mislite li da je to moguće? Vjerujete li da se neki ljudi jednostavno rađaju sa sretnim pogledom na život, dok drugi koji su manje sretni nisu? Vaš odgovor na posljednje pitanje može biti vrlo važan, piše inc.com.
To je prema novoj studiji koju su proveli znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta Seoul u Južnoj Koreji među više od 7000 ljudi. Istraživači su mjerili smatraju li sudionici sreću nečim s čime se ljudi rađaju. Neki su sudionici sreću smatrali potpuno promjenjivom. Neki su vjerovali da je to potpuno urođeno. U prosjeku, sudionici su vjerovali da se njihova razina sreće može promijeniti.
Istraživači su potom testirali reakcije sudionika na promjenjive okolnosti postavljajući im pitanja o hipotetskim događajima, kao i o događajima iz stvarnog života, poput pandemije. Kao što se i moglo očekivati, oni koji vjeruju da je sreća urođena nisu očekivali da će im događaji značajno promijeniti raspoloženje. Oni koji su sreću doživljavali kao promjenjivu očekivali su da će događaji više utjecati na njih, bilo negativno ili pozitivno. I, otkrili su, oni koji su vjerovali da je sreća uvjetovana bili su sveukupno manje sretni.
Također su otkrili da uvjerenja o sreći mogu postati samoispunjavajuće proročanstvo. Oni koji su vjerovali da je sreća unaprijed određena teže su popravljali svoje emocionalno stanje. Oni koji su vjerovali da je sreća varijabilna, bili su sposobniji promijeniti vlastitu razinu sreće.
Ali oba su gledišta djelomično točna. Istraživanja pokazuju da je sreća 50 posto genetska, 10 posto rezultat okolnosti, a 40 posto rezultat onoga što odaberete učiniti. Drugim riječima, ako vjerujete da je sreća potpuno promjenjiva ili potpuno unaprijed određena, pola ste u pravu, a pola u krivu.
Ali razmislite o ovome: ako odlučite vjerovati da vaša vlastita sreća barem djelomično ovisi o vama, imate dobre šanse da se to uvjerenje ostvari. Ovo je još jedan primjer razlike između unutarnjeg i vanjskog lokusa kontrole:
“Što više vjerujemo u našu sposobnost da promijenimo vlastite okolnosti, vjerojatnije je da ćemo ih doista promijeniti.”
U članku za Psychology Today, dr. Susan Krauss Whitborn, profesorica emeritus psiholoških i neuroloških znanosti na Sveučilištu Massachusetts Amherst, predlaže da nježno preispitate vlastita fatalistička i samoispunjavajuća uvjerenja. Jesu li vas odgojili ljudi koji su imali negativan pogled na svijet? Jesu li osujetili vaše pokušaje da preuzmete kontrolu nad vlastitom sudbinom? Jeste li ikada pomislili da bi pokušaj doveo do neuspjeha?
I, što je najvažnije, što se može dogoditi ako počnete vjerovati da se sreća može kontrolirati? Ili što ako samo obustavite svoju nevjericu na neko vrijeme i isprobate nešto što vas može usrećiti i vidite djeluje li? Nemate što izgubiti ako pokušate. I možda možete dobiti malo sreće.
Kako poboljšati svoja jutra
Upamtimo da nekoliko malih promjena u vašim večernjim navikama može značajno utjecati na to koliko ćete se ujutro osjećati sretno. Lagana šetnja prije spavanja, večer bez telefona, topli tuš i ugodne misli prije spavanja pomoći će vam da se probudite u dobrom raspoloženju.
