Dermatolozi su objasnili što stoji iza aktnog trenda te kome odgovara, a kome nikako ne odgovara.
Dermatolozi objasnili kako se naučiti rjeđe tuširati / photo pexels
Posljednjih godina higijena je doživjela iznenađujući preokret: sve više ljudi svjesno smanjuje broj tuširanja.
Prema pristašama trenda zvanog “bez tuširanja”, svakodnevno pranje ne samo da može biti nepotrebno, već čak može poremetiti ravnotežu kože, piše Egeszsegkalauz.
Navika ili potreba
Na razvoj higijenskih standarda uvelike je utjecala kozmetička industrija i reklame koje poručuju da čistoća znači svakodnevno temeljito čišćenje organizma.
Nasuprot tome, medicinska literatura pokazuje nijansiraniju sliku. Na primjer, dr. James Hamblin upozorio je da pretjerano čišćenje nije nužno dobro za zdravlje kože.
Koža kao ekosustav
Koža nije sterilna površina, već složen mikrobiološki sustav. Takozvani mikrobiom kože ima ključnu ulogu u našoj zaštiti. Ovi mikroorganizmi pomažu spriječiti rast patogena i doprinose imunološkoj obrani kože.
Pročitajte također:
Kad se prečesto tuširamo, osobito vrućim tušem s jakim deterdžentima, ta se ravnoteža lako poremeti. Ne ispiru se samo nečistoće s površine kože, već i zaštitni lipidni sloj, kao i neki korisni mikroorganizmi.
Što će se dogoditi ako smanjite učestalost tuširanja?
Mnogi se boje da će rjeđe tuširanje dovesti do neugodnog mirisa i zapuštenog izgleda. Međutim, stvarnost je mnogo složenija. U prvim mjesecima nakon smanjenja broja tuširanja može doći do privremene nelagode: koža može proizvoditi višak sebuma, što može uzrokovati osjećaj masnoće ili neugodan miris. Međutim, ovo je samo faza prilagodbe.
S vremenom se koža prilagođava novom režimu i proizvodnja sebuma postaje uravnotežena. To potvrđuje nekoliko dermatologa, ističući da je tijelo sposobno samoregulacije.
Rizici od prekomjernog pranja
Redovito, dugo i vruće tuširanje utječe ne samo na površinu kože, već i na njezine dublje slojeve. Prema dermatološkoj literaturi, prečesto pranje:
- može povećati suhu kožu;
- narušava zaštitnu funkciju kože;
- može povećati rizik od iritacije i ekcema.
Za posebno osjetljivu kožu, Američka akademija za dermatologiju preporučuje kraće, toplije tuširanje i izbjegavanje higijenskih proizvoda s jakim mirisima.
Je li doista dovoljno oprati samo dijelove tijela?
Sve više stručnjaka naglašava kako nije potrebno svaki put prati cijelo tijelo sapunom. Prema takozvanom pristupu “ciljane higijene” dovoljno je redovito čistiti područja na kojima se najčešće nakupljaju bakterije i nastaju neugodni mirisi – primjerice pazuhe, prepone, noge ili intimna područja.
Ovaj pristup nije nov: povijesno je svakodnevno pranje cijelog tijela bila iznimka, a ne pravilo.
Razmatranja okoliša
Smanjenje učestalosti tuširanja može biti dobro ne samo za vas, već i za okoliš. Za jedno tuširanje potrebno je nekoliko desetaka litara vode, a o troškovima energije da i ne govorimo.
Trebam li se sada rjeđe tuširati?
Odgovor nije jasan. Higijenske potrebe uvelike ovise o načinu života, individnom tipu kože i zdravstvenom stanju.
Ako se osoba bavi sportom, fizičkim radom ili se puno znoji, često tuširanje će se isplatiti. No, onima koji rade u uredu tuširanje više puta dnevno nije potrebno.
Medicinski konsenzus naglašava važnost ravnoteže, što uključuje izbjegavanje krajnosti.
Na što obratiti pozornost
Ako se želite rjeđe tuširati, postupno smanjite učestalost i pratite reakciju kože. Topla voda, nježna sredstva za čišćenje i kraće tuširanje pomoći će da vaša koža bude zdrava.
Više vijesti o higijeni
Ranije je objavljeno da je nakon 65. godine svakodnevno tuširanje opasno za vaše zdravlje. Dermatolozi su objasnili da rjeđe tuširanje kako starite nije znak zanemarivanja.
Osim toga, liječnici su odgovorili na najčešće pitanje – kada je bolje tuširati se ujutro ili navečer.
