Stručnjak za prehranu objašnjava razlike između različitih vrsta mlijeka i koje je zdravije.
Kozje mlijeko je mnogo češće domaće, što znači neprerađeno / My kolaž, foto pxhere.com, freepik.com
Mlijeko je jedan od najčešćih proizvoda u svakodnevnoj prehrani je naše zeměca, no njegove različite vrste nisu jednako prikladne za sve. Nutricionistica Anastasia Ishchenko u komentaru za My objasnila je koja je razlika između kravljeg i kozjeg mlijeka, može li se piti kozje mlijeko bez prokuhavanja i koliko ga je sigurno konzumirati.
Koje je mlijeko zdravije – kravlje ili kozje?
Prema riječima stručnjaka, obje vrste mlijeka imaju visoku nutritivnu vrijednost, ali se razlikuju u sastavu i, sukladno tome, u djelovanju na tijelo.
Kravlje mlijeko je zastupljenije i pristupačnije, ali sadrži kompletne proteine, kalcij, fosfor, kao i vitamine A, D i B – sve što je potrebno za održavanje kostiju, zuba i mišića.
Dobrobit kozjeg mlijeka, nastavlja stručnjakinja, leži u drugačijoj strukturi bjelančevina i masti: “manje su pa se lakše probavljaju”. Osim toga, takvo mlijeko sadrži manje laktoze i manja je vjerojatnost da će izazvati probavne smetnje. Kako je Ishchenko sažeo:
“Ne mogu reći da je zdravije, ali za neke ljude može biti bolje od kravljeg mlijeka.”
Za koga je prikladno kravlje mlijeko?
Kravlje mlijeko, napominje nutricionistica, dobro je za većinu zdravih ljudi koji nemaju problema s njegovom apsorpcijom. Zbog toga se često preporučuje:
- za djecu i adolescente – kao izvor kalcija za rast;
- za starije ljude – za održavanje kostiju;
- oni koji imaju povećanu potrebu za proteinima.
U isto vrijeme, postoje kategorije ljudi koji uopće ne bi trebali piti mlijeko. Posebno se, prema riječima stručnjaka, to odnosi na osobe s netolerancijom na laktozu, alergijama na mliječne bjelančevine ili određenim bolestima gastrointestinalnog trakta, osobito tijekom egzacerbacija. U takvim sitijama, bolje je donijeti odluku zajedno s liječnikom, uzimajući u obzir individne karakteristike.
Prednosti i štete kozjeg mlijeka
Nutricionistica objašnjava kako bi kozje mlijeko moglo biti bolja opcija za osobe s osjetljivom probavom jer je, opet, lakše probavljivo:
“Ako osoba ima problema s probavom, općenito osjetljivim gastrointestinalnim traktom i često se javlja nelagoda u trbuhu nakon jela, možete pokušati zamijeniti kravlje mlijeko kozjim.”
Također, prema njezinim riječima, često se preporučuje:
- za blage poremećaje gastrointestinalnog trakta;
- ako ste skloni nadutosti ili nelagodi nakon konzumacije mliječnih proizvoda;
- osobe koje ne podnose dobro kravlje mlijeko (ali općenito nisu alergične na mliječne bjelančevine).
Međutim, kada je riječ o pijenju mlijeka, prije svega se trebate usredotočiti na vlastitu dobrobit i individne kontraindikacije.
Svojstva i dobrobiti kozjeg mlijeka – najčešća pitanja
Sada bismo trebali detaljnije pogledati najčešća pitanja o mlijeku: dnevni unos, sadržaj masti, potrebu za prokuhavanje i kontrolu kvalitete.
Koliko mlijeka možete popiti dnevno
Kako objašnjava stručnjak, dnevni unos mlijeka za odraslu osobu je otprilike 1-2 čaše dnevno, odnosno do 500 ml:
“Ako govorimo o potpuno zdravoj osobi, onda je sigurno. No, ne razlikujem kravlje od kozjeg mlijeka.”
Ujedno je dodala kako vrijedi razmisliti i o drugim mliječnim proizvodima koje konzumirate tijekom dana (kiselo vrhnje, svježi sir, kefir), jer svi sadrže laktozu čiji se višak možda neće u potpunosti apsorbirati i izazvati nadutost, plinove, nelagodu ili čak proljev.
Štoviše, prema Ishchenku, dnevni unos može se razlikovati za djecu, trudnice ili osobe s kroničnim bolestima, ali u takvim slučajevima bolje je slijediti preporuke liječnika.
Koje mlijeko je masnije – kravlje ili kozje?
Sadržaj masti u kozjem mlijeku je obično 4-4,5% (ponekad može doseći i 6%), dok je u kravljem mlijeku u prosjeku između 3,2-3,9%.
No, nije važna samo količina masnoće, već i njezina struktura. Kozje mlijeko ima mnogo manje masne kuglice od kravljeg mlijeka, što ga čini prirodno homogeniziranim – vrhnje se odvaja sporije ili se uopće ne odvaja. Iz istog razloga, kao što je već navedeno, takvo je mlijeko često brže i lakše probavljivo.
Trebate li prokuhati kupovno mlijeko?
Prema liječniku, ako govorimo o pasteriziranom proizvodu, onda možete bez kuhanja. Ali ako se pitanje postavi u obliku je li moguće ne kuhati domaće mlijeko, stručnjak nedvosmisleno odgovara:
“Pasterizirano mlijeko iz trgovine već je termički obrađeno, tako da možete i bez kuhanja, ali kod mlijeka s farme to je neophodno.”
Stoga nema strašne misterije oko toga zašto kozje mlijeko treba prokuhavati: jednostavno se puno rjeđe proizvodi u industrijskim razmjerima, pa se stoga češće uzgaja i neprerađuje.
Kako odrediti kvalitetu mlijeka
Nutricionistica savjetuje da obratite pozornost na nekoliko ključnih znakova.
Prije svega, ovo je izgled: mlijeko mora biti homogeno, bez pahuljica i sedimenta (ako ne govorimo o fermentiranom mliječnom proizvodu). Kravlje mlijeko je obično bijele ili kremaste boje, dok kozje mlijeko izgleda svjetlije bijelo i vizno je manje masno.
Pročitajte također:
Miris bi trebao biti svjež, s blagom slatkastom notom, bez oštrih ili stranih nijansi. Okus je mekan, bez gorčine i kiselosti.
Ako mlijeko ima jak miris, gorak okus ili neobičnu konzistenciju, posebno talog ili pahuljice, bolje je izbjegavati ga piti.
Dakle, kako bi se utvrdilo koje je mlijeko zdravije – kozje ili kravlje, treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: kvalitetu i preradu proizvoda, kao i individne karakteristike vašeg tijela i zdravstveno stanje.
Možda će vas također zanimati naš materijal o tome koje je mlijeko bolje – pasterizirano ili ultrapasterizirano.
referenca
Anastazija Iščenko
Nutricionistički savjetnik, nutricionist.
Anastasia od 2022. godine pruža individnu podršku klijentima u području terapijske dijete i dijete za mršavljenje. U svom radu stručnjak se fokusira na psihologiju prehrane.
