Ova bi otkrića mogla promijeniti razumijevanje procesa kao što su učenje, pamćenje i donošenje odluka.
Znanstvenici su se približili razumijevanju kako mozak strukturira informacije / foto depositphotos.com
Mozak pomaže ljudima u kretanju prostorom, ali navigacijski sustav radi na sličan način organizirajući misli i znanje. Profesor Christian Deller s Instituta Max Planck za mozak i kognitivne znanosti u Leipzigu proveo je pokuse u kojima su skenirali mozgove sudionika dok su rješavali probleme u virtnom okruženju sličnom računalnoj igrici. Primjerice, morali su voziti taksi u virtnom gradu i prevoziti putnike s jedne točke na drugu, piše Euronews.
Istraživači su mjerili aktivnost mozga dok su se sudionici kretali virtnim gradom kako bi razumjeli kako su informacije kodirane i kako su se donosile odluke. Istraživanje je pokazalo da su isti moždani mehanizmi koji se koriste za prostornu orijentaciju također uključeni u organiziranje pamćenja i znanja. Doller je objasnio da ljudi često koriste prostorne strategije za organiziranje informacija, čak iu svakodnevnom životu. Na primjer, dokumenti ili bilješke raspoređeni su u virtnom prostoru kako bi se prikazale veze između ideja ili koncepata.
Publikacija je primijetila da ova ideja podsjeća na sustav sociologa Niklasa Luhmanna, koji je indeksirao tisuće svojih bilješki, stvarajući strukturirani sustav zapisa, vjerujući da tako funkcionira ljudski mozak. Prema Dolleru, navigacijski sustav mozga aktivira se kad god ljudi koriste prostor za organiziranje informacija ili zapamćivanje podataka.
Jedno od Dollerovih najvažnijih otkrića došlo je 2010. godine, kada su on i njegovi kolege otkrili moždane signale povezane s takozvanim “staničnim stanicama” – neuralnim stanicama uključenim u prostornu orijentaciju. Ove su stanice ranije opažene kod glodavaca, no studija objavljena u časopisu Nature otkrila je da ljudi koriste sličan mehanizam za predstavljanje položaja i orijentacije u okolišu.
Eksperimenti su pokazali da se aktivnost tih stanica može otkriti pomoću funkcionalne magnetske rezonancije dok su sudionici bili u virtnom okruženju.
Novi pravci istraživanja
Profesor Doller i njegov tim sada istražuju ima li moždani navigacijski sustav širu ulogu u kognitivnim procesima. Analiziraju se čimbenici kao što su donošenje odluka, kontrola radnji ili akumulacija novih znanja. Važno područje istraživanja je analiza načina na koji mozak obrađuje društvene interakcije. U tim eksperimentima dva sudionika istovremeno rješavaju kognitivni zadatak, dok se svaki promatra u zasebnom skeneru mozga. Sinkroniziranje ovih sustava skeniranja i analiza simultane moždane aktivnosti predstavlja veliki tehnički izazov. Oni mogu pružiti nove uvide u to kako ljudi uče i surađuju.
Leibnizova nagrada za istraživanje mozga
Za svoj doprinos razumijevanju mehanizama mozga, Christian Deller je nagrađen nagradom Gottfried Wilhelm Leibniz. Ovo je jedna od najvažnijih znanstvenih nagrada u Njemačkoj. Nagrada, vrijedna 2,5 milijuna eura, omogućit će istraživaču da proširi postojeće projekte i razvije složenije studije.
5 faza mozga
Podsjetimo, znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge zaključili su da ljudski mozak kroz život prolazi kroz nekoliko jasno definiranih faza, a ključne prekretnice događaju se u dobi od 9, 32, 66 i 83 godine. Istodobno, mozak ostaje u fazi mladosti do oko 30. godine. Nakon toga dolazi faza zrelosti, a potom starenje i kasno starenje.
