Foto: iz otvorenih izvora Kontrola emocija je vještina koja zahtijeva stalno vježbanje i samokontrolu
Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da je kontrola nad emocijama sposobnost prikrivanja vlastitih iskustava. Međutim, istinska kontrola unutarnjeg stanja mnogo je dublji proces koji zahtijeva razumijevanje prirode ljudskih reakcija. Kako stručnjaci napominju, emocija nikad nema pretjerano. čak i strah ili ljutnja obavljaju važne zaštitne funkcije i potiču nas na djelovanje. Problem nastaje tek kada ti impulsi postanu destruktivni, stoga je važno naučiti učinkovite metode njihove kontrole.
Kako se rađa emocija: četiri koraka do reakcije
Da biste upravljali osjećajima, morate znati mehanizam njihovog nastanka. Prema modelu psihologa Jamesa Grossa, svaka emocija prolazi kroz četiri uzastopna stadija. Sve počinje određenom situacijom na koju čovjek skrene pozornost. Zatim mozak daje subjektivnu procjenu ovom događaju, a tek nakon toga dolazi do trenutne reakcije tijela – od promjena raspoloženja do fizičkih manifestacija, poput ubrzanog rada srca. Zanimljivo je da sam emocionalni izljev traje tek nekoliko desetaka sekundi, a dugotrajni stres rezultat je činjenice da događaj neprestano “reprodukujemo” u mislima, ponovno aktivirajući taj lanac.
Kako kontrolirati svoje emocije: pet strategija za upravljanje svojim emocionalnim stanjem
Kontrolirati svoje emocije ne znači samo šutjeti kada ste ljuti. Ovo je složen proces, psiholog James Gross predlaže da ga podijelimo u pet faza. Ovisno o tome koliko daleko je otišla vaša emocionalna reakcija, možete upotrijebiti jednu od sljedećih strategija.
1. Odabir situacije: izbjegavanje stresa
Prva strategija je izbjegavanje upadanja u okolnosti koje će vam izazvati oluju negativnosti. Ako znate da će vam određeni događaj ili susret s određenom osobom sigurno pokvariti raspoloženje, najbolje je jednostavno izbjegavati ovaj kontakt. Ovo je metoda koja najviše štedi energiju, ali ne treba je pretjerati. Konstantno izbjegavanje izazova može usporiti vaš razvoj i dovesti do društvene izolacije.
2. Promjena situacije: promjena okolnosti
Ako niste mogli izbjeći događaj, možete ga pokušati promijeniti kako vama odgovara. Na primjer, ako ste nervozni zbog teškog ispita ili razgovora sa šefom, pažljiva priprema može vam pomoći da se osjećate samopouzdanije. Promjenom vanjskih uvjeta (na primjer, pripremom plana govora) izravno utječete na svoje unutarnje stanje. Važno je da ova priprema bude konstruktivna i da se ne pretvori u iscrpljujuće samonapuhavanje kroz strah.
3. Upravljanje pažnjom: Prebacivanje fokusa
Kada ste u neugodnoj situaciji i ne možete je promijeniti, u pomoć priskače kontrola nad vlastitom pažnjom. Možete se svjesno odvratiti od podražaja usredotočujući se na nešto neutralno: vlastito disanje, unutrašnje detalje ili strane misli. Paradoksalno, ali ponekad pomaže i suprotna metoda – smireno promatranje svoje tjeskobe kao izvana. To često dovodi do toga da se emocija postupno smiri sama od sebe.
4. Kognitivne promjene: preispitivanje i prihvaćanje
Ova se strategija smatra najkonstruktivnijom jer mijenja način na koji gledate na problem.
Pokušavate pronaći drugi smisao u onome što se događa. Na primjer, ako vam se kolega grubo obrati, možete pretpostaviti da ta osoba jednostavno ima loš dan, a ne da vas prezire. Ovo trenutno oslobađa emocionalni stres.
Priznajete pravo na svoju emociju (“da, sada sam ljuta”) i prestajete se boriti protiv nje. Ljudi koji prihvaćaju svoj stres puno ga lakše doživljavaju od onih koji ga pokušavaju negirati.
5. Rad s reakcijama
Posljednja strategija, koju stručnjaci nazivaju modulacijom odgovora, dolazi na scenu već u trenutku kada je emocija potpuno formirana i osvaja osobu. U ovoj se fazi upravljanje stanjem obično odvija na dva glavna načina, ali njihova učinkovitost značajno varira.
Prvi od njih je pokušaj skrivanja svojih osjećaja od drugih, što se u psihologiji naziva potiskivanje. Unatoč svojoj popularnosti, ova se metoda smatra manje učinkovitom jer ne donosi unutarnje olakšanje, već samo maskira vanjske manifestacije. Štoviše, redovito suzdržavanje snažnih emocija opasno je za tijelo i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice do trajnog povećanja krvnog tlaka.
Puno korisniji pristup je fiziološka kontrola, koja uključuje izravan rad s tjelesnim reakcijama. Korištenje posebnih vježbi disanja ili fizičkih metoda oslobađanja pomaže tijelu da se biološki smiri. Na primjer, jednostavno duboko disanje može smanjiti stres puno učinkovitije od jednostavnog pokušaja da izgledate mirno. Upravo je sposobnost odabira prave strategije na vrijeme, ovisno o okolnostima, glavni ključ istinske psihičke stabilnosti i unutarnje ravnoteže.
Kontrola vlastitih emocija je vještina koja zahtijeva stalnu praksu i samonadzor. Ne postoji jedinstvena strategija za sve; Svaka situacija ima svoju metodu. Važno je zapamtiti da emocionalni izljev traje samo nekoliko desetaka sekundi, a sve ostalo rezultat je našeg prividnog “skrolanja” situacije na koje imamo puni utjecaj.
Komentari:
