Do ovog su zaključka došli znanstvenici s Medicinskog sveučilišta Wenzhou. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nutrition Journal (NutJ).
U istraživanju je sudjelovalo više od 900 ljudi starijih od 60 godina. Istraživači su analizirali kako su vrijeme obroka i duljina noćne pauze za jelo povezani s takozvanim “zdravim starenjem” – stanjem u kojem osoba nema ozbiljnih kroničnih patologija (poput dijabetesa i bolesti srca), kognitivnog oštećenja i simptoma depresije.
Analiza je pokazala da su najbolje zdravstvene pokazatelje imali ljudi čija je noćna stanka između obroka trajala otprilike 13-14 sati.
Ovaj režim podrazumijeva da između večere i doručka prođe dovoljno vremena da se tijelo oporavi.
Osim toga, pokazalo se važnim i sam tajming obroka. Najviše izgleda za dobro zdravlje imali su oni koji su doručkovali rano ujutro, između šest i sedam sati, a večerali relativno rano, između 17 i 18 sati. Raniji ili, obrnuto, kasniji obroci povezani su s lošijim zdravstvenim ishodima.
Istraživači pripisuju ovaj učinak učincima na cirkadijalne ritmove – unutarnji biološki sat tijela koji regulira metabolizam, rad mozga i razine upale.
Prema autorima rada, stabilna prehrana može biti jednostavan i pristupačan način za očuvanje zdravlja u starijoj dobi. Ipak, znanstvenici naglašavaju da je potrebno više istraživanja za konačne zaključke.





Zanimljivo je kako vrijeme obroka utječe na zdravlje. Što mislite, koliko bi nam to moglo pomoći u prevenciji bolesti? Je li netko od vas već promijenio svoje prehrambene navike prema ovim savjetima?