Međunarodni tim istraživača zaključio je da promjene u crijevnom mikrobiomu mogu usporiti kognitivni pad kod starijih osoba. Rad je objavljen u časopisu Nutrition Research (NR).
Znanstvenici su analizirali 15 studija provedenih između 2012. i 2025. godine, u kojima je sudjelovalo 4275 osoba starijih od 45 godina iz Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Bliskog istoka. Sudionici su imali demenciju, blago kognitivno oštećenje ili povećan rizik od njegovog razvoja. Radovi su koristili različite pristupe za “moduliranje” crijevne mikrobiote: od dijete (mediteranska, ketogena, unos omega-3) do probiotika, prebiotika pa čak i transplantacije crijevne mikrobiote.
Sveukupno, sudionici koji su primali ove intervencije iskusili su povećanje raznolikosti crijevnih bakterija. To je bilo popraćeno poboljšanjima u pamćenju, izvršnim funkcijama i ukupnim kognitivnim performansama. Najizraženiji učinak primijećen je u ranim fazama poremećaja, dok je kod uznapredovale Alzheimerove bolesti učinak bio ograničen.
Prema autorima, povoljan učinak može biti povezan s bakterijskim metabolitima, kao što su kratkolančane masne kiseline, koje imaju protuupalna i neuroprotektivna svojstva.
Jedna od najznačajnijih, ali još uvijek eksperimentalnih metoda bila je transplantacija mikrobiote. U jednoj studiji kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću nakon zahvata došlo je do poboljšanja pamćenja i pažnje, kao i bogatijeg sastava crijevne mikroflore.
Međutim, takve intervencije ostaju slabo proučene u smislu sigurnosti i dugoročnih učinaka.
Dostupnije metode – dijeta i dodaci prehrani – dale su umjerenije, ali stabilnije rezultate. Točnije, mediteranska prehrana s maslinovim uljem i orašastim plodovima povezana je s boljim kognitivnim rezultatima. Prebiotici i probiotici također su pokazali da poboljšavaju pamćenje i jezičnu funkciju u malim randomiziranim ispitivanjima.
Autori ističu da su dostupni podaci još uvijek preliminarni i zahtijevaju potvrdu u dugotrajnim kliničkim ispitivanjima. Unatoč tome, rezultati ukazuju na važnu ulogu osovine crijevo-mozak i otvaraju perspektivu novih pristupa prevenciji demencije.
Prema istraživačima, u budućnosti bi ciljanje na mikrobiom moglo biti dio sveobuhvatne strategije za podršku kognitivnom zdravlju i usporavanje starenja mozga.
