Međutim, zapravo je raspon mentalnih poremećaja ostao gotovo nepromijenjen iz generacije u generaciju. Ova situacija je jednostavno povezana s većom sviješću i manje prezirnim odnosom mladih prema svom zdravlju, istaknuo je glavni liječnik privatne psihijatrijske klinike dr. Shurov, psihijatar, narkolog Vasily Shurov u intervjuu za Public News Service.
Liječnica je naglasila da su se terapija i dijagnostika posljednjih godina jako razvili, a ljudi su se osvijetlili po tom pitanju. Štoviše, sama psihijatrija je mlada znanost, budući da se prvi antidepresiv pojavio tek 50-ih godina prošlog stoljeća.
“Dakle, da, danas su mlađe generacije zahvaljujući internetu informiranije i bolje razumiju što im se događa. Manje su stigme prema psihijatriji, dolaze na preglede i ne boje se priznati da imaju depresiju”, naglasio je Shurov.
Pritom je istaknuo da problemi u području mentalnog zdravlja ostaju isti iz generacije u generaciju – ljudi uglavnom boluju od istih poremećaja. Dakle, kod djece je to najčešće autizam i ADHD; u adolescenata su tipični poremećaji osobnosti, uključujući bipolarni, granični poremećaj i shizofreniju. U srednjim godinama dodaju se neurotični simptomi i ovisnosti. A u starijoj dobi češći su procesi demencije – senilna demencija, Alzheimerova bolest i tako dalje.
“Odnosno, sve ono najneugodnije s aspekta psihijatrije, čega se bojimo, jest dok mozak sazrijeva negdje od 18. do 30. godine”, zaključio je liječnik.
