Rezultati studije objavljeni su u časopisu BMC Public Health.
U istraživanju je sudjelovalo 489 žena iz Irana. Znanstvenici su usporedili količinu životinjskih i biljnih proteina u prehrani dobrovoljaca i procijenili u kakvoj su vezi s njihovim psihoemocionalnim stanjem.
Žene su ispunile upitnike o prehrani i također pristupile DASS-21, standardiziranom testu koji provjerava simptome depresije, tjeskobe i stresa. Zatim su znanstvenici uzeli u obzir i druge čimbenike koji bi mogli utjecati na rezultate – dob, loše navike, genetsku predispoziciju.
Analiza je pokazala da su sudionici s najvećim udjelom životinjskih proteina u prehrani imali značajno veću vjerojatnost da će prijaviti simptome sva tri stanja.
Žene u ovoj skupini imale su 2,6 puta veću vjerojatnost da će imati simptome depresije, 1,8 puta veću vjerojatnost da će imati anksioznost i 3,7 puta veću vjerojatnost da će doživjeti stres u usporedbi s onima koje su konzumirale manje hrane životinjskog podrijetla.
Istodobno, biljni proteini nisu bili statistički povezani ni s jednim od proučavanih psihičkih stanja. Prema istraživačima, ova se razlika može objasniti razlikama u sastavu aminokiselina, povezanih masnoća i cjelokupne prirode prehrane.
Autori ističu da rad ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Međutim, nalazi ukazuju na moguću ulogu izvora proteina u mentalnom zdravlju.
