Tijekom vremena te fraze koje se ponavljaju pojačavaju negativne obrasce razmišljanja.
Negativni samogovor s vremenom postaje navika / Foto: pixabay.com
Ljudi s upornim negativnim mišljenjem često koriste iste fraze koje stvaraju pesimističan stav prema životu i sprječavaju ih da se nose s poteškoćama. Ovo su zaključci do kojih su došli psiholozi na koje se poziva YourTango.
Prema riječima stručnjaka, negativno samogovorenje s vremenom postaje navika. Stalno ponavljanje određenih misli stvara mentalni sklop neuspjeha, što otežava osobi donošenje odluka, isprobavanje novih stvari i prilagodbu promjenama.
Tijekom vremena te fraze koje se ponavljaju pojačavaju negativne obrasce razmišljanja. Oni postaju dio načina na koji osoba objašnjava neuspjehe, odnose, pa čak i obične događaje.
Evo 11 fraza koje ljudi s negativnim razmišljanjem ponavljaju iznova i iznova.
1. “Koja je svrha?”
Ova fraza se često koristi kada je već odlučeno da napori neće ništa promijeniti. Takva reakcija povezana je sa stečenim pesimizmom, kada se ishod unaprijed doživljava kao gubitnički.
Ako ljudi vjeruju da svojim postupcima neće ništa promijeniti, prestaju ulagati u rješavanje teških problema. Pitanje “koja je svrha?” može biti način izbjegavanja rizika ili odgovornosti. Pomaže rano smanjiti očekivanja i štiti od razočaranja, ali s vremenom tiho ograničava mogućnosti.
2. “Ovo mi se uvijek događa.”
Ljudi s negativnim razmišljanjem često individne neuspjehe tumače kao obrasce osobne nesreće. Psiholozi ovu tendenciju nazivaju pretjeranom generalizacijom, kada jedan neugodan događaj postane posljedica globalne osobne povijesti.
Kad netko kaže “meni se to uvijek događa”, on zapravo spaja mnogo različitih događaja u jedan kategorički zaključak. Ova formulacija pojačava osjećaj začaranog kruga iz kojeg je nemoguće izaći.
3. “Nikad ništa ne polazi za rukom”
Ovaj izraz odražava globalno razumijevanje složenosti. Umjesto procjene bilo koje sitije, osoba na sam život gleda kao na neprestani niz razočaranja.
Takve negativne generalizacije mogu iskriviti percepciju stvarnosti. Često ponavljajući ovu frazu, osoba može nesvjesno zanemariti pozitivne primjere. Uspjesi se počinju činiti nasumični, a neuspjesi – prirodno, što učvršćuje uvjerenje da napori rijetko daju rezultate.
4. “Ljudi su najstrašnija stvorenja”
Takve izjave ukazuju na rastući cinizam prema društvu koje ga okružuje. Istraživanja u socijalnoj psihologiji pokazuju da kada ljudi dožive opetovana razočaranja u vezama, počinju imati opća obrambena uvjerenja o “ružnoći” ljudske prirode.
U početku, ova fraza može biti samo emocionalna reakcija na iritaciju. Međutim, njegovo redovito ponavljanje može ga pretvoriti u stabilan stav. Kao rezultat toga, osoba počinje percipirati druge kroz prizmu sumnje ili iritacije, što otežava izgradnju odnosa. Kada osoba očekuje najgore od ljudi, počinje češće primjećivati upravo takve manifestacije.
5. “Znao sam”
Ovaj izraz odražava pesimizam gledajući unazad. Kad nešto pođe po zlu, osoba to predstavlja kao dokaz da su njegova negativna očekivanja cijelo vrijeme bila istinita.
Istraživanja potvrđuju da ljudi bolje pamte informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja. Izraz “znao sam” pojačava osjećaj neizbježnog razočaranja. Umjesto da analizira sitiju, ona svaki događaj pretvara u potvrdu negativnog scenarija.
6. “Stvarno nemam sreće”
Takva terminologija predstavlja život kao nešto što se čovjeku događa, a ne kao nešto na što on može utjecati. Istraživanja pokazuju da ljudi koji rezultate prvenstveno pripisuju vanjskim čimbenicima često osjećaju manje autonomije u donošenju odluka.
Izraz “samo nisam imao sreće” može zvučati bezazleno, ali njegovo opetovano ponavljanje odražava uvjerenje da ono što se događa ne ovisi o osobnim postupcima. Kad neuspjeh postane univerzalno objašnjenje, trud se počinje činiti besmislenim.
7. “Neće još dugo”
Čak se i pozitivna iskustva mogu činiti prolaznima nekome s negativnim stavom. Umjesto da uživa u dobrim trenucima, možda iščekuje trenutak kada će se sve opet raspasti.
Psiholozi to nazivaju obrambenim pesimizmom, strategijom u kojoj se očekivanje najgoreg doživljava kao način emocionalne pripreme. Fraza “neće dugo trajati” pomaže udaljiti se od nade, ali u isto vrijeme sprječava osobu da u potpunosti doživi pozitivne emocije.
8. “Zašto uopće pokušavati?”
Ovaj izraz odražava dublji oblik malodušnosti od običnog razočaranja. Ona sugerira da se sam trud čini besmislenim.
Kada ljudi stalno očekuju neuspjeh, njihova spremnost na djelovanje značajno opada. Ovakav stav se može pojaviti nakon teškog iskustva, ali ako postane navika, signalizira ozbiljnije unutarnje stanje.
9. “Ovo bi se moglo dogoditi samo danas.”
Za osobu s negativnim pogledom na život male nevolje često postaju simbol. Kašnjenje vlaka ili duga kolona mogu se uzeti kao potvrda da je dan upropašten.
Ljudi koji se usredotočuju na negativne detalje mogu nenamjerno povećati značenje malih smetnji. Kao rezultat toga, privremene neugodnosti počinju se doživljavati kao dokaz ozbiljnijih problema.
10. “Nikoga nije briga”
Ovaj izraz često odražava osjećaj osobne izolacije ili frustracije. Ljudi su izuzetno osjetljivi na osjećaje društvene odbačenosti. Kad netko opetovano kaže: “Nikoga nije briga”, možda izražava dublju frustraciju zbog nedostatka javne podrške ili priznanja.
Problem je u tome što takva izjava zvuči kao apsolutna izjava. Ne ostavlja mjesta za nijanse i pojačava osjećaj nemogućnosti povezivanja s drugima. S vremenom to može povećati emocionalnu distancu među ljudima.
11. “Ja samo realno gledam na stvari.”
Možda najčešća fraza koju ljudi koriste za obranu negativnog pogleda na život.
Ponekad ljudi negativne prognoze nazivaju realizmom kako bi se zaštitili od razočaranja. Ovo objašnjenje zvuči logično i racionalno, ali redovito ponavljanje ove fraze često ukazuje na svjetonazor koji očekuje neuspjeh i prije nego što se pojave pravi razlozi. To postaje neka vrsta štita koji štiti negativne stavove.
Osim toga, stručnjaci napominju da pesimističan stav često prati i očekivanje najgoreg. Prema psiholozima, takvi stavovi mogu ozbiljno utjecati na emocionalno stanje i kvalitetu života. Međutim, negativan samogovor može se postupno promijeniti tako da naučite primjećivati takve misli i zamijeniti ih optimističnijim i konstruktivnijim procjenama sitije.
Nesretni ljudi skloni su negativnim navikama
Psiholozi su naveli 11 navika koje nesretni ljudi gotovo uvijek imaju prije izlaska iz kuće – od neprestanog provjeravanja telefona do razmišljanja o slučajnim problemima. Takve male negativne navike i stavovi mogu ući u rutinu i pogoršati vaše psihičko stanje.
Financijski uspjeh često ovisi o navikama koje njegujemo u svakodnevnom životu. Dok sistemski čimbenici nedvojbeno utječu na ekonomsku stabilnost, određena ponašanja mogu značajno utjecati na našu financijsku putanju.
