Oko 65% ljudi s mizofonijom ima barem jedan ili drugi mentalni poremećaj. Najčešće im se dijagnosticira depresija i anksiozni poremećaj. Istraživači su do ovog zaključka došli nakon analize podataka iz nacionalno reprezentativnog uzorka odraslih Amerikanaca. Rad je objavljen u časopisu Psychiatry Research.
Mizofonija je stanje u kojem osoba doživljava snažne emocionalne i fiziološke reakcije na određene svakodnevne zvukove. Najčešći okidači su žvakanje, disanje, tapkanje ili ponavljajuće klikanje. Kad se pojave, ljudi se mogu osjećati ljutito, gađeno, tjeskobno ili željeti odmah napustiti situaciju.
Istraživanja pokazuju da je mizofonija povezana s povećanom povezanošću između područja mozga uključenih u obradu zvukova i područja uključenih u procjenu emocionalnog značaja podražaja i prepoznavanje prijetnje. Za razliku od opće osjetljivosti na glasne zvukove, kod mizofonije reakcija se obično javlja na specifične, ponavljajuće zvučne obrasce.
Nova studija uključila je 185 osoba s misofonijom i 1644 kontrolne osobe bez simptoma tog stanja. Prosječna dob osoba s mizofonijom bila je 41 godina, au kontrolnoj skupini 51 godina. Žene su činile 53% sudionika u skupini s mizofonijom i 49% u kontrolnoj skupini.
Sudionici su ispunili nekoliko psiholoških upitnika za procjenu simptoma mizofonije, anksioznosti i depresije. Analiza je pokazala da se većina proučavanih poremećaja javlja kod osoba s mizofonijom 2-37 puta češće nego u kontrolnoj skupini. Tako su znakovi trenutne anksioznosti identificirani kod 53% sudionika s mizofonijom i samo kod 8% osoba bez nje.
Simptomi depresije pronađeni su kod 42% sudionika s mizofonijom naspram 6% u kontrolnoj skupini. Tinitus je prijavilo 44% ljudi s mizofonijom i 23% bez nje. Simptomi hiperakuzije bili su prisutni u 42% osoba s mizofonijom, ali u samo 2% kontrolne skupine.
Slična je slika uočena iu odnosu na ranije postavljene dijagnoze. Depresija je dijagnosticirana kod 49% sudionika s mizofonijom (nasuprot 11% u kontrolnoj skupini), anksiozni poremećaji – u 47% (nasuprot 10%). Posttraumatski stresni poremećaj pojavio se u 29% osoba s mizofonijom i samo u 3% kontrolne skupine.
Prema autorima rada, visoka prevalencija popratnih poremećaja ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjem mehanizama mizofonije.
