Jeste li primijetili da vam nos pocrveni, a prsti pomodre kad vam je hladno? Tako naš krvožilni sustav reagira na mraz. To je zbog mehanizama termoregulacije, čiji je cilj održavanje tjelesne temperature i sprječavanje gubitka topline.
Zašto nos postaje crven?
Nos je, kao i drugi izbočeni dijelovi tijela, osjetljiv na hladnoću. Pri niskim temperaturama površinske kapilare kože najprije se sužavaju (vazokonstrikcija) kako bi se smanjio gubitak topline. Međutim, nakon nekog vremena tijelo aktivira kratkotrajno širenje kapilara (vazodilataciju) kako bi spriječilo ozebline tkiva. To dovodi do povećanog protoka krvi i nos postaje crven. Ovaj efekt se zove “reaktivna hiperemija”.
Zašto mi prsti postaju plavi?
Za razliku od nosa, prsti su udaljeniji od središta krvotoka pa su podložniji hlađenju. Na ekstremnoj hladnoći krvne žile u prstima postaju izrazito sužene kako bi usmjerile krv u vitalne organe. Time se ograničava dotok kisika u tkiva, a koža poprima plavkastu nijansu zbog nakupljanja reduciranog (neoksigeniranog) hemoglobina. Ovaj proces se zove cijanoza.
Utjecaj različitih tkiva i funkcija
-
Nos sadrži mnogo kapilara i igra važnu ulogu u zagrijavanju udahnutog zraka, pa se njegova opskrba krvlju aktivnije regulira.
-
prsti imaju manje kapilara i tanak sloj potkožnog masnog tkiva, što ih čini manje zaštićenim od hlađenja.
Te su razlike uzrokovane osobitostima cirkulacijskog sustava i biološkom zadaćom zaštite tijela od hipotermije. Reakcije se manifestiraju različito ovisno o položaju tkiva i njihovim funkcijama.
