Ljudski mozak nastavlja stvarati nove neurone čak iu starijoj dobi – a kod takozvanih “superstaraca” taj je proces puno aktivniji. Do ovog su zaključka došli istraživači sa Sveučilišta Illinois. Rad je objavljen u časopisu Nature.
Superageri su ljudi stariji od 80 godina koji zadržavaju pamćenje i kognitivne sposobnosti na razini puno mlađih ljudi. Znanstvenici su analizirali 38 uzoraka mozga doniranih nakon smrti i usporedili pet skupina: mlade zdrave odrasle osobe, starije osobe bez kognitivnih poremećaja, superstare osobe, osobe s predkliničkim znakovima Alzheimerove bolesti i pacijente s potvrđenom dijagnozom.
Posebna pozornost posvećena je hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za formiranje pamćenja. Istraživači su proučavali gotovo 356 tisuća staničnih jezgri izoliranih iz ove strukture i tražili markere neurogeneze – procesa stvaranja novih neurona. Analiza je obuhvatila tri razvojna stadija: matične stanice, neuroblaste i nezrele neurone.
Rezultati su bili razotkrivajući. Superstarci su imali otprilike dvostruko veći broj nezrelih neurona od ostalih zdravih starijih osoba.
To ukazuje da se njihovi mozgovi nastavljaju aktivno obnavljati čak iu dubokoj starosti.
U skupini s pretkliničkim znakovima Alzheimerove bolesti, znanstvenici su otkrili molekularne promjene koje ukazuju na početni neuspjeh sustava neurogeneze. U bolesnika s uznapredovalom demencijom broj nezrelih neurona bio je značajno smanjen.
Genetska analiza pokazala je da superstari imaju povećanu aktivnost gena povezanih sa sinaptičkom plastičnošću i proizvodnjom moždanog neurotrofnog faktora, proteina potrebnog za preživljavanje i rast neurona. Ove značajke mogu biti temelj kognitivne otpornosti.
Rasprava o tome nastavlja li se neurogeneza u mozgu odraslog čovjeka traje više od dva desetljeća. Krajem devedesetih pojavili su se prvi podaci o njenom očuvanju nakon djetinjstva, no kasnije su neka istraživanja to dovela u sumnju. Novi rad pridodaje argumentu da proizvodnja novih neurona ne prestaje u potpunosti – i da može igrati ključnu ulogu u zdravom starenju.
Prema autorima, rezultati daju nadu za razvoj terapija usmjerenih na održavanje ili poticanje neurogeneze. To bi mogao biti jedan od načina da se spriječi Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije.
Istraživači naglašavaju da starenje mozga ne znači nužno i neizbježno propadanje. Razumijevanje zašto neki ljudi zadržavaju neuroplastičnost i pamćenje do duboke starosti može otkriti nove strategije za održavanje kognitivnog zdravlja.
