U zdravog čovjeka metabolizam u tijelu rijetko prelazi normalne granice, a samo ga bolesti poput pretjeranog rada štitnjače i dijabetes melitusa mogu stvarno ubrzati. Hayley O’Neill, izvanredna profesorica na Fakultetu zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Bond, rekla je za The Conversation.
Metabolizam je skup kemijskih procesa koji osiguravaju funkcioniranje organizma: od disanja do obnavljanja stanica. Kada govorimo o težini, najčešće mislimo na brzinu metabolizma – koliko brzo tijelo pretvara hranu i rezerve energije u gorivo.
“Glavni dio dnevne potrošnje energije (60-75%) je bazalni metabolizam – energija koju tijelo troši u mirovanju. Još 10-15% troši se na probavu hrane, 20-30% na svakodnevne aktivnosti poput hodanja i kretanja, a od 10 do 50% na tjelesnu aktivnost”, objasnio je stručnjak.
Prema O’Neillu, istinski “brz” metabolizam je kada je potrošnja energije u mirovanju najmanje 10% veća od prosjeka (uzimajući u obzir visinu, težinu i razinu tjelesne aktivnosti). Najčešće je povezana s medicinskim stanjima poput hipertireoze ili dijabetesa, kao i s određenim genetskim poremećajima.
“Posebno hipotireoza i sindrom policističnih jajnika mogu usporiti metabolizam. U tim slučajevima smanjuje se potrošnja energije u mirovanju, što može pridonijeti debljanju”, primijetio je liječnik.
Ako je osoba općenito zdrava, njegov metabolizam, u pravilu, ostaje stabilan. Na to utječu genetika, sastav tijela, razina tjelesne aktivnosti i prehrana. Na primjer, mišićno tkivo sagorijeva više energije nego masno tkivo, tako da trening snage može malo povećati potrošnju energije.
“Nedostatak sna, suprotno uvriježenom mišljenju, ne usporava izravno metabolizam, ali može povećati glad zbog hormonalnih promjena. To dovodi do prejedanja i viška kilograma”, zaključio je znanstvenik.
