Kod žena se aterosklerotični plakovi u koronarnim arterijama stvaraju rjeđe i manjeg su volumena nego kod muškaraca, ali to ne smanjuje rizik od srčanog udara i drugih ozbiljnih srčanih događaja. Do tog su zaključka došli znanstvenici s Katz Instituta za žensko zdravlje. Rezultati su objavljeni u Circulation: Cardiovascular Imaging.
Istraživači su analizirali zdravstvene podatke više od 4200 muškaraca i žena. U studiju su uključeni bolesnici sa stabilnom anginom i bez prethodno dijagnosticirane koronarne bolesti srca. Sudionici su bili podvrgnuti angiografiji koronarne kompjutorizirane tomografije, tehnici snimanja kojom se procjenjuje stanje srčanih arterija i opseg plaka. Promatranje je trajalo oko dvije godine.
Pokazalo se da su plakovi pronađeni kod 55% žena i 75% muškaraca. Prosječni volumen aterosklerotskih naslaga kod žena bio je otprilike upola manji – oko 78 mm³ naspram 156 mm³ kod muškaraca.
Međutim, učestalost štetnih ishoda – smrt, nefatalni srčani udar ili hospitalizacija zbog bolova u prsima – bila je usporediva: 2,3% među ženama i 3,4% među muškarcima.
Dodatna analiza pokazala je da je za isti volumen plaka kod žena rizik od srčanih problema počeo rasti ranije. Ako se kod žena vjerojatnost komplikacija povećala kada je zahvaćeno oko 20% lumena arterije, tada se kod muškaraca povećala na približno 28%. Kako se volumen plaka povećavao, rizik za žene se brže povećavao.
Autori primjećuju da manja veličina koronarnih arterija kod žena može povećati ranjivost čak i na umjerenu aterosklerotičku bolest. Prema znanstvenicima, postojeći kriteriji za procjenu kardiovaskularnog rizika mogu podcijeniti opasnost za žene i zahtijevati reviziju uzimajući u obzir ove značajke.
