Nije svaka smrznuta riba sigurna za zdravlje.
Kada kupujete smrznutu ribu, morate obratiti pozornost na određene znakove / My kolaž, foto pixabay.com
Smrznuta riba je popularan proizvod za svakodnevnu prehranu, ali nije sva jednako sigurna. Liječnik Kijevskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Andrei Kosinov, rekao je My-u koji znakovi ukazuju na kršenje uvjeta skladištenja, što može ukazivati na boju smrznute ribe i na što utječe zemlja podrijetla proizvoda.
Koju je smrznutu ribu bolje kupiti, a koju treba odbaciti?
Prema Kosinovu, prije svega treba krenuti od mjesta kupnje. Liječnik objasnio koju je smrznutu ribu najbolje kupiti – po njegovom mišljenju, morate odabrati smrznutu ribu u velikim trgovinama ili supermarketima, gdje postoji zaseban odjel za ribu i veliki promet robe. Tamo se proizvodi ne zadržavaju tjednima ili mjesecima i skladište se pod potrebnim uvjetima. Ali kupnja ribe “iz ruke” ili na divljim mjestima, osobito u toploj sezoni, riskantna je.
“Ako je riba u paketu, svakako obratite pažnju Quick Frozen ili IQF oznaka. To znači brzo zamrzavanje. Naime, riba se vrlo brzo zamrzne, često odmah nakon ulova, dok je još na brodu. Važno je da se riba ne odmrzava ili ponovno zamrzava. Kvalitetna smrznuta riba smije imati samo tanak zaštitni sloj leda.koji sprječava oksidaciju. Normalno je ako čini do 10% težine ribe. Ako vidite debeo sloj leda, veći od same ribe, najvjerojatnije je već nekoliko puta odmrznuta i zamrznuta”, upozorio je stručnjak.
Dodao je i da Važno je da trup ili file zadrže svoj prirodni, anatomski oblik, da budu čvrsti i da se ne slijepe u jedan veliki “monolit” koji se ne može odvojiti. Osim toga, riba ne bi trebala imati oštećenja ili žute mrlje.
“Bolje je pogledati zemlju ulova i podrijetla. Na primjer, u skandinavskim zemljama laboratorijska kontrola je dobro uspostavljena, tako da je ova riba obično bolje kvalitete. Još jedna stvar je udaljenost. Ako želite kupiti ribu koja je relativno nedavno zamrznuta, bolje je odabrati zemlje bliže Europi. To je pouzdanije nego kad je riba proputovala pola svijeta, primjerice iz Kanade ili slično”, istaknuo je liječnik.
Kako odrediti svježinu ribe nakon odmrzavanja
Kosinov je prije svega objasnio kako shvatiti da se smrznuta riba pokvarila. Kaže da vrijedi pažljivo procijeniti proizvod nakon odmrzavanja:
“Ako iz ribe iscuri puno vode, meso postane “klimavo” i neugodan miris, to ukazuje na nisku kvalitetu ili kršenje uvjeta skladištenja.”
Prema riječima stručnjaka, takva riba možda neće uzrokovati trenutačno trovanje, ali se rizik od zdravstvenih problema značajno povećava. Glavne prijetnje pri konzumiranju nekvalitetne ribe su bakterijske infekcije od kojih su najčešće salmoneloza i listerioza. Clostridium je rjeđi, ali je posebno opasan jer može dovesti do botulizma.
Posebnu opasnost za ribu predstavljaju paraziti ako nije dovoljno zamrznuta. Riječ je, prije svega, o anisacidozi koja se obično manifestira bolovima u trbuhu, mučninom i povraćanjem te infekcijom širokom trakavicom.
Druga prijetnja je trovanje hranom, posebno trovanje histaminom. Najčešće se nalazi u masnoj ribi poput skuše ili tune. Prvi simptomi mogu se pojaviti brzo: ubrzan rad srca, svrbež, glavobolja, praćeni mučninom, povraćanjem, bolovima u trbuhu, alergijskim reakcijama i vrućicom.
“Poseban oprez treba biti ako se kuha za djecu, trudnice, starije osobe i bolesnike sa smanjenim imunitetom. Stoga je bolje birati, kao što sam već rekla, velike trgovine, gdje je promet jako velik i ne leži godinama ili mjesecima”, naglasila je liječnica.
Postoje određeni znakovi pokvarene smrznute ribe, na što je stručnjak podsjetio. Dakle, prije svega je nazvao žute mrlje koje su znak oksidacije masti, što je obično tipično za masne vrste: haringa, skuša.
“Na primjer, losos bi trebao biti ujednačene ružičasto-narančaste nijanse bez sivih područja. Pollock bi trebao biti čisto bijel, bez žutila, a oslić bi trebao biti svijetlo siv ili bijel. Sive mrlje, tamna područja ili neujednačena boja također ukazuju na to da je takva riba ustajala”, objasnio je Kosinov.
Liječnik je također naglasio da je nakon odmrzavanja važno odmah procijeniti miris. Visokokvalitetna riba ima neutralnu, svježu aromu. Ako se pojavi jak miris ili miris sličan amonijakutakvu ribu ne treba konzumirati. Mora se izvesti isti zaključak ako se riba nakon odmrzavanja raspadne.
“I jednako je važno pravilno je odmrzavati. Najbolja opcija je polako, na primjer u hladnjaku. Nemojte odmrzavati ribu u toploj vodi ili na radijatoru. Prvo, to će uništiti teksturu, a drugo, to će “ukrasti” njezine blagotvorne osobine”, istaknuo je stručnjak.
Kako odabrati smrznuti oslić, pollock i skušu
Kosinov je rekao da kupac ima puno pravo obratiti se upravitelju ili djelatniku trgovine ako se pojave prve sumnje u kvalitetu ribe i zatražiti certifikat za proizvod. Navodi podrijetlo ribe i druge važne podatke. Druga važna točka je količina leda. Ako u paketu ima više leda nego same ribe, bolje je odbiti kupnju.
“Prvo, preplaćujete vodu. Drugo, to gotovo sigurno ukazuje na ponovljeno odmrzavanje i zamrzavanje. Takva riba gubi strukturu, gubi okus i značajno povećava rizik od zdravstvenih problema u budućnosti”, dodao je stručnjak.
Specijalist je naglasio da se ova pravila odnose na sve vrste smrznute ribe: ona također ne bi trebala imati nikakve “posebne” nedostatke.
“Ovdje treba biti praktičan: ako riba u trgovini izgleda normalno, bez viška leda, kupite je, a nakon odmrzavanja vidite da se smrznuta riba odvaja od kostiju, mlitava je, mrvi se, ima čudan ili oštar miris – bolje ju je ne jesti. Potencijalno liječenje i šteta po zdravlje koštat će puno više od odbačenog proizvoda”, zaključio je.
Pročitajte također:
Ako se pojave sumnje nakon kupnje ili čak nakon konzumacije ribe, liječnik kaže da se teoretski može dati na laboratorijsku analizu. Da biste to učinili, morate unaprijed nazvati, razjasniti uvjete i točno saznati koji dio proizvoda donijeti. Ali morate shvatiti: ovo je dug i birokratski proces: testovi, posebno bakteriološki, mogu, prema riječima stručnjaka, trajati tjedan dana ili više.
“U slučaju trovanja hranom, sitija se mora službeno evidentirati, što također zahtijeva vrijeme i trud. Stoga je najjednostavnije i najsigurnije pravilo ne jesti nešto što je sumnjivo. Ako vam unutarnji osjećaj govori da nešto nije u redu s proizvodom, bolje je odbiti ga i ne riskirati svoje zdravlje”, istaknuo je liječnik.
referenca
Andrej Kosinov
specijalist odjela za komunikacije Kijevskog kontrolnog centra.
Andrey Kosinov je stručnjak u odjelu za komunikacije Kijevskog kontrolnog centra. Bavi se podizanjem svijesti o određenim bolestima i popularizacijom zdravog načina života među odraslima i djecom. Drži predavanja na sveučilištima i školama na tu temu.
Bavi se i problemima cijepljenja i hipertenzije.
