Proizvodi brze hrane sadrže trans masti, zasićene masne kiseline, konzervanse i fosfatne spojeve. Povećavaju rizik od razvoja ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti, a mogu negativno utjecati i na bubrege. Melasa, koja se koristi kao zaslađivač, ako se često konzumira, ometa apsorpciju ugljikohidrata, što dovodi do debljanja i može izazvati dijabetes tipa II.
Visok sadržaj kalorija je još jedan nedostatak: jedna porcija sadrži oko 400 kalorija, što je oko 20% dnevne vrijednosti odrasle osobe. Štoviše, takva hrana je siromašna vlaknima, potrebnim za normalnu probavu, i sadrži višak soli, što prijeti hipertenzijom i problemima s bubrezima. Česta konzumacija takve hrane može dovesti do debljanja.
Povremeno konzumiranje rezanaca ili instant krumpira, primjerice jednom mjesečno, sigurno je za zdravlje. Međutim, ne preporučuje se uključivanje takve hrane u vašu svakodnevnu prehranu. Ako ste ipak morali puni obrok zamijeniti brzim međuobrokom, liječnik savjetuje da ne koristite cijelu vrećicu začina, već samo polovicu ili trećinu. Bilo bi dobro jelo nadopuniti proteinima, poput kuhanog jajeta, te namirnicama s vlaknima – povrćem ili začinskim biljem.
Andrianova je dobrom alternativom za brzi međuobrok nazvala sendvič od kruha od cjelovitog zrna s nemasnim sirom i kuhanim pilećim prsima ili grčki svježi sir s bobicama i voćem. Za izradu individualnog plana prehrane preporučuje se kontaktirati gastroenterologa ili nutricionista. Dakle, stručnjak će vam pomoći da napravite najprikladniji jelovnik, uzimajući u obzir karakteristike vašeg tijela.
Prethodno je objavljeno da su konzervirani ananas prepuni nekoliko zamki, o kojima proizvođači radije šute. Glavni problem nije u samim komadićima voća, već u tekućini u kojoj su pohranjeni. Visoko koncentrirani šećerni sirup poništava sve dobrobiti tropskog voća.
