Do ovog su zaključka došli istraživači s Instituta za neuroimaging i informatiku na Keck School of Medicine Sveučilišta Južne Kalifornije. Rad je objavljen u časopisu Alzheimer.
Studija je uključivala starije osobe sa i bez kognitivnog oštećenja. Znanstvenici su otkrili da su jednostavna neinvazivna mjerenja cerebralnog protoka krvi i zasićenosti kisikom povezana s ključnim značajkama Alzheimerove bolesti – nakupljanjem amiloidnih plakova i smanjenjem volumena hipokampusa, regije mozga odgovorne za pamćenje.
“Amiloid i tau protein često se smatraju glavnim pokretačima Alzheimerove bolesti, ali protok krvi i dostava kisika također su kritično važni”, rekla je glavna autorica Amaryllis Tsiknia. Prema njezinim riječima, uz “zdravije” funkcioniranje krvožilnog sustava mozga uočavaju se povoljniji pokazatelji strukture i biokemije mozga.
Istraživači su koristili dvije bezbolne metode za procjenu vaskularne funkcije. Transkranijalni doppler omogućio je mjerenje brzine protoka krvi u velikim arterijama mozga, a bliska infracrvena spektroskopija omogućila je procjenu učinkovitosti isporuke kisika u korteks. Koristeći matematičko modeliranje, ti su podaci zatim kombinirani u integralne mjere cerebrovaskularne funkcije – sposobnosti mozga da prilagodi opskrbu krvlju promjenama u tlaku i razinama ugljičnog dioksida.
Sudionici čiji su vaskularni rezultati bili bliži onima kognitivno zdravih ljudi imali su niže razine amiloida i veći volumen hipokampusa. Nasuprot tome, ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem ili demencijom imali su znatno lošiju vaskularnu funkciju.
“Ove mjere odražavaju važne aspekte zdravlja mozga i u skladu su s MRI i PET podacima koji se obično koriste za procjenu rizika od Alzheimerove bolesti”, rekla je koautorica studije Meredith Brasky.
Nalazi jačaju hipotezu da su vaskularne abnormalnosti važan dio patološkog procesa kod Alzheimerove bolesti i da se mogu manifestirati u ranim fazama.
Budući da su korištene metode jeftinije i jednostavnije od MRI i PET-a, imaju potencijal za korištenje u širem probiru. Znanstvenici trenutno nastavljaju s dugotrajnim praćenjem kako bi utvrdili mogu li promjene vaskularnih parametara predvidjeti daljnji pad pamćenja i kognitivnih funkcija.
