Kako nas mikrobiom tjera na želju za slatkim i tko je za to zapravo kriv

Svatko tko se pokušao ograničiti na slatkiše poznaje ovaj odvratan osjećaj: mozak traži čokoladicu, ruke se tresu, au glavi je samo jedna misao – gdje nabaviti barem komad torte.

Navikli smo to smatrati slabošću karaktera i predbacivati ​​sebi nedostatak volje, javlja dopisnik HERE NEWS.

No, moderna znanost o prehrani sugerira da se problem sagleda iz sasvim drugog kuta. Ispostavilo se da za našu žudnju za nezdravom hranom uvelike nisu odgovorne naše svjesne odluke, već mikroorganizmi koji žive u crijevima.

OVDJE VIJESTI

Patogene bakterije i gljivice, poput kandide, hrane se jednostavnim šećerima, a kako bi osigurale svoju prehranu, u stanju su utjecati na živac vagus i poslati signale mozgu da im je potrebno slatkiše. Što više hranimo tu “lošu” floru, ona postaje jača i zahtjevi sve uporniji.

Ovo zvuči kao znanstvena fantastika, ali mehanizam je odavno proučavan i potvrđen istraživanjima. Probavnica i mozak povezani su izravno kroz nervus vagus, a bakterije su naučile koristiti ovaj komunikacijski kanal u svoju korist.

Ispostavilo se da kada nakon napornog dana uletimo u kolač, možda nismo mi, već naši mikrobi ti koji traže svoj danak. Osim toga, mehanizam ljuljačke inzulina djeluje: jedući proizvod s visokim glikemijskim indeksom, izazivamo nagli skok šećera, a zatim jednako nagli pad.

Tijelo ovaj pad doživljava kao prijetnju i signalizira ekstremnu glad i želju za brzim ugljikohidratima kako bi hitno podiglo razinu glukoze. Krug se zatvara, a snagom volje gotovo je nemoguće izaći iz njega.

Dopaminski odgovor upotpunjuje sliku: šećer i kombinacija jednostavnih ugljikohidrata i masti uzrokuju snažno oslobađanje dopamina, neurotransmitera povezanog sa sustavom nagrađivanja. Mozak brzo pamti izvor brzog užitka i zahtijeva ga uvijek iznova.

S vremenom se razvija tolerancija i potrebno vam je sve više i više šećera i masnoće da biste dobili jednako visoko. Psihijatri potvrđuju da ultraprerađena hrana utječe na iste neuralne sklopove kao nikotin ili alkohol.

Snimanje mozga pokazuje da ljudi s ovisnošću o hrani pokazuju aktivaciju na istim područjima kao i ovisnici o drogama, a kognitivni testovi otkrivaju smetnje u kontroli impulsa. Kada odbijete, javljaju se pravi simptomi odvikavanja – razdražljivost, tjeskoba, fizička nelagoda.

Što učiniti? Normaliziranje razine šećera u krvi prvi je i najvažniji korak za prekidanje začaranog kruga. Frakcijski obroci svaka 3-4 sata, uravnoteženi obroci s proteinima, mastima i vlaknima te izbjegavanje tekućih kalorija postupno ujednačavaju biokemiju.

I naravno, morate promijeniti sastav mikrobioma hraneći dobre bakterije prebioticima iz povrća i fermentirane hrane.

Pročitajte također

  • Što se događa ako kombinirate tri jednostavne navike: rezultati koji će iznenaditi skeptike
  • Kako prestati žudjeti za slatkim: znanstveni pristup ovisnosti o hrani


Related Post

Što jesti tijekom prehlade: 15 namirnica za brži oporavak

Foto: iz otvorenih izvora Tijekom prehlade tijelo treba podršku iznutra Tijekom prehlade vaš apetit često nestane, ali pravilna prehrana može ublažiti simptome i podržati vaš imunološki sustav. Hrana s protuupalnim i antioksidativnim svojstvima može smanjiti upalu, ubrzati oporavak organizma, pa čak i smanjiti rizik od ponovne prehlade u budućnosti. O tome je izvijestio verywellhealth. Među […]

Kardiolog je nazvao proizvod koji tiho šteti srcu i povećava krvni tlak

Foto: iz otvorenih izvora Normalno, tijekom sna, tlak postupno pada, što omogućuje srcu i krvnim žilama da se odmore. Navika grickanja slane hrane navečer može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, iako mnogi ljudi nisu ni svjesni te opasnosti. Večernja konzumacija soli mnogo je štetnija od dnevne, jer remeti prirodne procese oporavka organizma. O tome je u […]

Je li janjetina štetna za zdravlje: neočekivana istina

Foto: iz otvorenih izvora Janjetina je manje popularna od svinjetine ili govedine, ali u smislu nutritivne vrijednosti nije im inferiorna Godinama su liječnici i nutricionisti upozoravali da ne treba jesti crveno meso, posebice govedinu, svinjetinu i janjetinu, zbog navodnih negativnih učinaka na probavu i kardiovaskularni sustav. Može li se jesti janjetina i je li zdrava, […]