Foto: iz otvorenih izvora Duge zime, kratki dani, mrazevi i mjeseci mraka stvarnost su za stanovnike Skandinavije
Skandinavske zemlje svake godine zauzimaju prvo mjesto na ljestvici najsretnijih naroda na svijetu, unatoč činjenici da veći dio godine žive u sumraku i da vanjska temperatura često pada do ekstremnih razina. Dok stanovnici južnih geografskih širina pate od sezonske depresije, Šveđani, Norvežani i Finci uživaju u životu. Koja je njihova tajna? RBC-Ukrajina govori o šest skandinavskih tajni održivosti koje pomažu održati optimizam čak i kada sunce sja samo nekoliko sati dnevno
Zima u skandinavskim zemljama je psihički izazov. Međutim, umjesto da se bore protiv prirode, sjevernjaci su naučili suživjeti s njom. Koriste posebne koncepte koji pomažu pretvoriti tamu u utjehu, a hladnoću u izvor snage.
Friluftsliv: filozofija života na otvorenom
Norveški izraz friluftsliv doslovno znači “život na slobodnom zraku”. Glavno pravilo: nema lošeg vremena, samo neprikladna odjeća. Skandinavci ne čekaju savršeno sunce – oni idu u šetnju, šumu ili na skijanje čak i po olujnom vjetru.
Zašto radi: Tjelesna aktivnost vani, čak i uz minimalno dnevnog svjetla, potiče proizvodnju serotonina. Ovo je najbolji lijek protiv zimskog sna.
Hygge i Mys: umjetnost udobnosti doma
Danski hygge i švedski mys stvaraju atmosferu topline i sigurnosti. Kad vani padne mrak, Skandinavci pale desetke svijeća, umotaju se u vunene deke i pripremaju aromatična peciva s cimetom ili kardamomom.
Zašto radi: Skandinavci jedva da koriste oštro svjetlo iznad glave. Ali u svakom prozoru vidjet ćete male svjetiljke ili svjetiljke toplog spektra. To stvara iluziju sunčevih zraka unutar kuće.
Kulturbärande: zajednica je na prvom mjestu
Samoća u mraku izravan je put u depresiju. Skandinavci se protiv toga aktivno bore volontiranjem, članstvom u klubovima sličnih interesa ili se jednostavno redovito sastaju na kavi (fika kod Šveđana).
Zašto radi: Tradicionalne zimske večere s prijateljima neizostavne su u kalendaru. Osjećaj pripadnosti grupi pruža snažnu emocionalnu zaštitu.
Hidroterapija i sauna
Za Fince sauna nije zabava, već sredstvo preživljavanja i čišćenja misli. Nagli prijelaz iz vruće pare u ledenu vodu (ili snijeg) izaziva snažno oslobađanje endorfina. Ovaj “šok” za tijelo ponovno pokreće živčani sustav i oslobađa stresa nakupljenog tijekom dana.
Zagrljaj tame (Kos)
Umjesto da se žale na duge noći, Norvežani s poštovanjem govore o mørketidu (vremenu mraka). Ovo razdoblje doživljavaju kao vrijeme za razmišljanje, čitanje knjiga i usporavanje tempa života. Ovo je razdoblje zakonskog odmora prije aktivnog proljeća.
Jasna struktura dana umjesto kaosa
Kad je vani podjednako mračno u 9 ujutro i u 16 sati, vrijeme se lako “zamagli”. Stoga se Skandinavci drže jasne dnevne rutine:
- fiksno vrijeme porasta;
- stabilni obroci;
- predviđene stanke za odmor.
Ovdje se ne radi o disciplini radi discipline, već o osjećaju kontrole u uvjetima u kojima je priroda oduzima.
Zanimljive činjenice o životu ljudi u hladnim zemljama
Duge zime, kratki dani, mrazevi i mjeseci mraka stvarnost su za stanovnike Skandinavije. U sjevernim regijama Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda sunce se zimi može pojaviti samo nekoliko sati ili ga uopće nema.
- Svakodnevne šetnje u prirodi – važan dio života među Fincima. Pomaže u oslobađanju od stresa, resetiranju misli i vraćanju energije.
- Ljubav prema knjigama Imaju ga gotovo svi stanovnici hladnih zemalja. Zbog toga se mini knjižnice mogu pronaći bilo gdje, čak i na benzinskim postajama.
- Aktivnost svaki dan – a to nisu samo teretane i fitness, već i obične svakodnevne aktivnosti i šetnje.
- Kontrastni tuš – Ovo je dio finske kulture. Nije potrebno sudjelovati u strogom otvrdnjavanju tijela; tijelu možete omogućiti kratak i redovit kontakt s hladnoćom, što stimulira imunološki sustav, poboljšava cirkulaciju krvi i izaziva dotok hormona sreće.
- Sposobnost uživanja u jednostavnim stvarima – šalica kave, knjiga, šetnja, ukusna hrana, susret s prijateljima. Za Skandinavce sve to nije luksuz, već nešto što im daje priliku živjeti “ovdje i sada”.
- Jednostavna, ali važna hrana – skandinavska prehrana sadrži puno povrća, žitarica, proteina i minimalno prerađene hrane. 50% prehrane čini povrće, 25% žitarice i još 25% proteini. Umjesto slatkiša – čaj.
- Ekološki prihvatljivost i minimalizam – Stanovnici hladnih zemalja ispovijedaju filozofiju minimalizma. Malo kupuju, koriste rabljene ili ekološki prihvatljive predmete, doniraju ili prodaju smeće. Izbjegavajte kaos i gomilanje nepotrebnih stvari u kući.
Komentari:
