Cruciferous povrće – kao što su brokula, kupus, kupus, cvjetača i rikula – može se povezati sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Do tog su zaključka došli znanstvenici sa Sveučilišta u Lodzu (Poljska). Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nutrients.
U znanstvenom pregledu tim je analizirao podatke o kemijskom sastavu povrća iz skupine Cruciferaes i njihovim mogućim biološkim učincima. Glavna pažnja posvećena je bioaktivnim tvarima – prvenstveno glukozinolatima i njihovim derivatima, te polifenolima, karotenoidima, fitosterolima i dijetalnim vlaknima.
Prema laboratorijskim i pretkliničkim studijama, ovi spojevi mogu smanjiti upalu i oksidativni stres, utjecati na razinu kolesterola i sudjelovati u regulaciji vaskularnog tonusa.
Neki eksperimenti ukazuju na mogući antitrombocitni učinak – odnosno sposobnost sprječavanja prekomjernog “lijepljenja” trombocita – kao i učinak na procese povezane s razvojem ateroskleroze.
Znanstvenici su otkrili i kako obrada povrća utječe na njihov sastav. Rezultati su pokazali da kuhanje, kuhanje na pari, fermentacija i skladištenje mogu promijeniti koncentraciju glukozinolata i drugih aktivnih tvari. U nekim slučajevima fermentacija je povećala sadržaj pojedinih fenolnih spojeva, dok ga je u drugima smanjila, potencijalno utječući na bioraspoloživost.
Pritom autori naglašavaju da je većina dokaza dobivena u in vitro pokusima i na životinjskim modelima. Još je malo velikih kliničkih studija na ljudima, pa je prerano govoriti o izravnom preventivnom učinku.
Međutim, križasto povrće smatra se obećavajućom komponentom prehrane s potencijalnim kardioprotektivnim učinkom. Potrebna su daljnja klinička istraživanja kako bi se potvrdila njihova uloga u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.
